MAČEVANJE U BEOGRADU

 

BEZUSPEŠNIMA

 

 

 

 

       Početnik u veštini je uvek sličan neiskusnom mornaru - on lakomisli samo na JEDNO: kako će isploviti. O tome da treba uprkos vetrovima i burama ploviti i to nekud ploviti i pored nasukavanja i grebena uspeha i neuspeha negde uploviti i iznova isplovljavati i ploviti… on ne zna ništa.

                             

"Dnevnik učitelja mačevanja" A. S.

 

 

         Dve su važne stvari za postizanje uspeha u bilo čemu, pa i u mačevanju. Prva je ne toliko izabrati pravi put (jer za pravog majstora stil nije važan) već na pravi način ići izabranim putem. Druga je da onaj ko je pošao nekim putem bude i sam izabran za njega.   

         Šta znači na pravi način ići izabranim putem? Mačevalačka pista je oduvek bila potpuno pogrešno mesto za pobeđivanje. Sve pobede i svi porazi se odvijaju na drugom mestu - jedino u salama za vežbu. Ko tu više uloži, investira svog vremena, rada, misli, osećaja, novca, talenta, sposobnosti - života, taj i pobeđuje. To je pravi način da se ide izabranim putem. Kad borba na pisti jednom počne tada je već kasno jer sve je unapred rešeno. Tako izgleda ključ svakog uspeha u bilo čemu a on se nalazi u pripremi uspeha koji je uvek samo posledica ili propratna pojava prave bitke koja se već desila ranije. Još je Sun Tzu pre puno vekova izrekao ovu tajnu pobede napisavši: "Pobeđuje se pre bitke".

           Neka ova misao postane geslo srpskih mačevalaca sportista u budućnosti i neka se njega uporno i strpljivo drže i neizbežni uspeh će početi da trči za njima.

         Šta znači drugo, da onaj ko je izabrao neki put i sam treba da bude izabran za njega? To znači da ima ljudi koji nikad ne mogu ići putem koji su izabrali jer ga nisu dostojni i sposobni preći: nije toliko važno kojim putem ideš koliko kakav si pešak.

 

 

 

 

TRI SVETA PRAVILA BEZUSPEŠNIH

 

 

Prvo sveto pravilo bezuspešnih

Amaterizam

 

           

          Neko je rekao da je Srbija zemlja amatera. Mnogi ljudi, naime, misle da je moguće u nečemu postići veliki rezultat a da se čovek tome ne posveti ceo, ne daje sve i ne pretvori se sasvim u ono čime se bavi. Na svakom koraku se zaboravlja: koliko daješ toliko i možeš dobiti.

          Uobičajeni pristup za naše krajeve, nasuprot tome, je amaterizam - NAPOLIČARENJE: ljudi se ziheraški bave sa više stvari po malo (slično nekom malom poljoprivrednom gazdinstvu) ni u šta ne ulažući do kraja i radeći sve samo kao rezervu. Ko se, međutim, nečim bavi usputno i polovično, ma koliko se upinjao, i rezultati će mu uvek biti usputni i polovični jer svaki potpuni uspeh u bilo čemu zahteva i potpuni rad i posvećenje celog čoveka. No, nema na svetu zemlje koja ima više napoličara od naše ali koji istovremeno postižu genijalne uspehe i vrhunska dostignuća u svakoj oblasti koja im se iz nekog razloga učini zanimljivom za njihovo gazdinstvo. Oni svuda izviruju.

           Ali zapravo to su samo samo obični amateri. Njihova postignuća uvek su skromna a to što čine važno im je samo dok se time moraju baviti ili ne nađu nešto drugo što će im uz manje ulaganja a više zadovoljstva, zanimljivije ili unosnije biti za činjenje. Amater je čovek koji iz zadovoljstva, i po lepom vremenu, dobro čini ono što voli dok hoće. Profesionalac je čovek koji i bez zadovoljstva, i po svakom vremenu, odlično čini i ono što je prestao voleti i kad neće.

         Ali, nije dovoljno samo da je neki čovek izabrao profesiju i potpuno se posvetio njoj potrebno je i da ta profesija njega izabere. Može se dogoditi, a to je i najčešći slučaj, da čovek koji je nešto izabrao za svoju profesiju bude i čovek koji je izabrao pogrešnu profesiju ili je prosto gurnut u to. Možda bi on bio bolji kao pekar, prodavac... Mnogi su izabrali da se bave mačevanjem zato što nisu imali šta drugo a pomislili su da je tu uspeh zagarantovan, lak i izdašan. Mnogi to i danas naivno misle. Mnogi će to naivno tek pomisliti. Takvi su AMATERI i zato su diletanti, luzeri i autsajderi - BEZUSPEŠNI.

 

Za nauk njima:

1. Ko može da pliva, a želi da leti, doživeće da neće moći ni da pliva ni da leti. Latinska poslovica

2. Ne može svako sve. Majstoru i tone plutaju dok šegrtu i pluta tone. Konti

3.  Ko ne zna svoje mesto, ostaće bez njega. Arapska poslovica

4. Nije najopasnije ono što ne znaš, već ono što misliš da znaš. Palge

5. Neka ne bude tuđ sluga onaj ko može biti svoj gospodar. Ali ne može svako biti gospodar jer gospodari nastaju samo iz najboljih sluga. Montenj

 

 

 

  

Drugo sveto pravilo bezuspešnih

Plagijatura

 

 

     Ovo je nacionalni brend. Svako misli da sve što vidi i razmaženo poželi samim tim i može. Za decu, a posebno mušku, je najomiljenija igra poistovećivanja sa likovima jakih, sposobnih, uspešnih... Ona obuku željeni kostim, kupe mačeve i... igra mašte može da počne!

            Ovakvo ponašanje potiče od previsokog mišljenja o sebi i nezrelog i samouverenog ubeđenja da se sve može što se hoće - voluntarizam. Dovoljno je da se pojavi nešto i svi su tvrdo ubeđeni da to očas mogu i oni.  

No, nije toliko problem u tome što je malo kreativnih zbog čega većina teži kopiranju koliko je problem u tome što su takvi prepuni sebe u onom na šta su se nakanili slepi za svoje mogućnosti i granice.  Tada nastaje sudar sa realnošću i to onog trenutka kad uvide da su neuspešni.

Zato što su nezreli za samostalnost pa moraju oponašati -  epigoni, zato su BEZUSPEŠNI.

 

Za nauk njima:

1. Uči od svakog, ne oponašaj nikog. Gete

2. Nije mi žao što kradu moje ideje nego što nemaju svoje. Tesla

3. Izgradi bazen i žabe će se same pojaviti. Francuska poslovica

4. Ko se na tuđim kolima vozi, neće daleko stići. Kineska poslovica

5. Imitiranje je najviši oblik laskanja. Mirabo

6. Oni koji pokušavaju da imitiraju nečiji uspeh uvek zaboravljaju da je potrebno dvadeset godina za uspeh preko noći. Stendal

 

 

 

Treće sveto pravilo bezuspešnih

Zavist

 

            Svaki NEUSPEH peče. Zatim se traži razlog tog bola. Naravno sujeta i taština onome ko ne uspeva kako je zamišljao, a s ponosom drži do sebe, uvek ukazuje da je uzrok drugde - SPOLJA. Za njihov neuspeh kriv je onaj drugi - USPEŠNI!

             Oni to tada prozovu "KONKURENCIJA". No, kako oni uspešni nastavljaju da idu svojim putem i dalje odmiču kod onih koji zaostaju stvaraju jedan veoma rasprostranjen, gotovo nacionalan osećaj u našoj sredini - zavist. Neće trebati puno vremena da se iz zavisti iščili njeno čedo: pakost. "Kad ne možemo mi - neće ni oni", "mi nemamo korist ali će oni imati štetu", "komšiji da crkne..."

             Od tog trenutka bezuspešni više uopšte i nemaju za cilj da budu uspešni već samo da pakoste, podmeću, spletkare, prave štetu i unište ono što je USPEŠNO. Oni to tada nazivaju "pobeđivanje konkurencije".

            Bezuspešnima tako počinju vladati strasti. Oni neprestano bacaju poglede pune zavisti na tuđe uspehe a povređenu sujetu koja peče hlade time što mogu da pokažu da su sposobni ako ne da grade a onda makar da ruše. Zato što prestaju biti stvaralački nastrojeni i više se ne bave onim što će ih jedino odvesti uspehu - sopstvenim zadatkom, već su obuzeti tuđim USPEHOM - zato su i BEZUSPEŠNI.

 

Za nauk njima:

1. Ko prati tuđ posao svoj zaboravlja. Srpska poslovica

2. Zavist se nikad ne prikrada u prazne ambare. Nemačka poslovica

3. Zavist je crv koji grize ono drvo u kojem živi. Latinska poslovica

4. Zavist je kao zrno peska u oku. Paskal

5. Zloba sama popije najviše svog otrova. Seneka

 

ALI

 

                Ne treba zbog svega ovog biti previše medi-ciničan i pokušavati uporno i na silu lečiti, kritikovati, ispravljati, savetovati...  I neuspešni su potrebni raznolikom i bogatom vrtu postojanja. Osim toga neuspesi su lestvice preko kojih se čovek penje ka uspehu ako ume da uči na svojim padovima kako se hoda.

 

Za nauk njima:

1. Lako je otvoriti dućan, teško je održati ga otvorenim. Kineska poslovica

2. Lako je misliti, teško je raditi a raditi kako se misli najteže je na svetu. Mikelanđelo

3. Da bi ostvario svoje snove moraš se prvo probuditi. Gete

4. Kad izvor presuši vidi se koliko je vredeo. Latinska poslovica

5. Propali ljudi se dele na one koji su mislili a nisu znali ili činili i one koji su činili a nisu nikad mislili ili znali. Jerinski

6. Zeleno i loše drvo daju uvek više dima nego vatre. Narodna poslovica

 

 

 

 

* NASLOVNA

* GLAVNA STRANA

* NAŠI PROGRAMI

* KONTAKT